A grey background indicates that citations were written by Māori.
kuini queen (n)
Ko te kuini o te hauta e wakatika a te wakawakanga ki tenei wakapapanga. (Syd.4 1833,p.27)
Ka wakatika te kuini o te hauta i te wakawakanga ki nga tangata o tenei wakapaparanga. (Pai.2 1835,p.34)
Ka haere mai te kuini ki roto ki te ware hakari. (Pai.12 1840,p.19)
Ko te ra wanautanga tenei o Wikitoria te Kuini o Ingarani. (Pai.18 1840,p.7)
Ko te wanau o Te Kuini Wikitoria te Kuini o Ingarangi o Oropi ano hoki. (KNT 1:1 1842,p.2)
Maumau nga korero a te Kuini, i korerotia nei e koutou kia matou, ki nga tangata maori nga korero nei, kaua e patu, kaua e tahae kaua e aha, kaua e aha. (KNT 2:8 1843, p.33)
Ka kitea te Painga o tau Kawanatanga, te pai o nga ture o te Kuini, ka tahi pea, ka wakarerea o ratou ritenga maori. (KNT 3:1 1844,p.3)
E noho ana i raro i te taumarumarunga o te kara o Te Kuini. (KNT 4:6 1845,p.24)
Kua oma o reira Kuini a Pomare. (Whiteley 1847,p.12)
Me tuku atu ki te Kai-hapai-tikanga o te Kuini e noho ana i Akarana. (Bud.1 1847,p.15)
Kahore he tangata i whakarongo, ko te kuini anake. (Kareti 5 1851,p.7)
Ka mea kia taia to te kuini tohu ki taua puka. (Kareti 7 1852,p.4)
E hoki ki tou kaainga, ki ou wanaunga, ki to tatou Rangatira kia te Kuini. (Wton.3 1853,p.11)
Kua rongo nga Kawana i tonoa mai e te Kuini ki enei motu, kua rongo ratou ki aku whakaaro. (MM2 1:7 1855, p.30)
He tohu arohatanga mai tenei nau ki ahau, mo nga tikanga i runga i te ture o te Atua, i te ture o te Kuini. (MM2 4:7 1857,p.6)
I whakatamariki tahi ai tatou ki a Te Kuini. (MM2 4:13 1857,p.11)
Kihai i taro, ka whiwhi ia ki te tikanga a Te Kuini, kia haere mai ia ki konei hei Kawana mo tenei kaainga, me nga maori hoki. (MM2 3:2 1857,p.11)
Ko tatou hoki nga kai korero i waenganui o nga hoa riri, i te kupu o te Atua, i te ture a te Kuini. (MM2 4:10 1857, p.8)
Ko taua ture, ko ia ko te ture o Te Kuini. (MM2 4:11 1857,p.3)
Ma nga Kai whakarite ture o te Kuini, o Te Kawana, e tino whakarite ena ture. (MM2 4:8 1857,p.4)
Moumou korero a Te Kawana ki a Te Kuini, me ana rangatira hoki. (MM2 3:2 1857,p.12)
Na nga ture pai o to tatou Kuini i tupu ai nga mea pai i roto i a tatou. (MM2 4:12 1857,p.3)
Kua whakarite matou kia honoa he kotahi ki Te Kuini hei matua mo te tangata. (MM2 Misc.1858,p.9)
Me hoatu tatou ki te mana o Te Kuini anake. (MM2 5:11 1858,p.4)
I rongo ahau he hoa ratou no Kuini Wikitoria i haere mai kia kite i nga tangata me te ahua o tenei motu. (MM2 6:16 1859,p.5)
Koia te tomokanga o matou ki te Karauna o te Kuini, he koha ki na to matou Rangatira kua mate. (MM2 6:23 1859,p.6)
Kua tae atu a matou nei kupu whakamoemiti mo Te Kuini me ana Ture. (MM2 6:7 1859,p.3)
Ma nga iwi katoa o te ao, mana au e kawe ki te ture o Te Kuini, ma tana ture au e patu. (MM2 6:18 1859,p.2)
Te Ture o Te Kuini mo te tinana, he whakahaere i nga tikanga o te pai. (MM2 6:11 1859,p.4)
E pai ana au ki Te Atua, kia u pu ano hoki te mana o Te Kuini ki runga ki tenei runanga. (MM2 7:11-12 1860, p.14)
E pai ana, na ratou i pehi i te mana o Te Kuini, ara, i te aroha hoki ki nga iwi atoa. (MM2 7:9-10 1860,p.11)
I mua he Maori au, inaianei kua uru au ki te Kuini. (MM2 7:13 1860,p.36)
Ka tahi nei au ka tomo ki te taumarutanga o te Kuini. (MM2 7:13 1860,p.35)
Ka whawhai ki Whanganui kihai i tangohia te maru o te Kuini i runga i te motu nei. (MM2 7:15 1860,p.32)
Ki taku, hei to te Kuini kakahu anake maku. (MM2 7:15 1860,p.15)
Ko te Kawana nei hei Kawana mo tatou - ko te Kuini hei Kuini mo tatou. (MM2 7:13 1860,p.15)
Haere mai kia kite koe i te iwi kua oti mai ano imua hei tamariki mo te Kawanatanga, mo te Kuini hoki. (MM2 8:2 1861,p.9)
He mea ano, ka riro katoa ma Te Kuini, ma te Runanga hoki. (Govt.1 1861,p.3)
He pai ra tena, kia mohiotia ai nga iwi e noho ana i raro o te maru o te Kuini. (MM2 8:1 1861,p.4)
Ko ta te Kawana hoki ko ta te Kuini. (Govt.1 1861,p.8)
E pehea ana koe ki Tongariro ka tukua nei e te Herekiekie-tauteka ki a Kuini. (Hoki 6:15 1862,p.2)
E tai e Kuini mau e korero ki ou tangata kia whakamutua riri ki nga Maori. (MM2 2a:9 1862,p.21)
Haere mai e te kai awhina o te tangata, haere mai e te Kuini, haere mai i te aroha o te Atua. (MM2 2a:2 1862, p.15)
Ko etahi kei te kingi, ko etahi kei te Kuini, ko etahi e tu kau ana o ia hapu o ia hapu. (MM2 2a:9 1862,p.14)
Ko tona kawhena he mea whakapaipai ko te hipoki a runga o te kawhena ko tetahi o nga kara a te Kuini. (Misc.8 1871)
Ko nga whenua kua oti te whakatapu mo nga tangata maori i roto i nga wahi whenua i hokona ki te Kuini. (Martin 2 1872,p.10)
kuini queenly (adj)
Te rongonga o Ehetere, kakahuria ana ona kakahu kuini, haere ana ki tona tahu. (Kareti 9 1849,p.45)
kuini queen's reign (n)
He mea whakarite i te waru o nga tau o te Kuinitanga o Kuini Wikitoria. (KNT 3:9 1844, p.41)
Katahi ka pai ake toku ngakau ki nga kaumatua kua pai nei ki te kuinitanga. (MM2 7:14 1860,p.20)
Kia kite iho koe i nga tohu o to matou urunga ki te kuini tanga. (MM2 7:18 1860,p.19)
Kua tomo ahau ki te Kuinitanga, ki te Kawanatanga, ki te whakapono hoki. (MM2 7:13 1860,p.19)
kuini to become the Queen's/to belong to the Queen(?) (vt)
E haere ki te tikaro mai i nga iwi e kuini ana, i a ngati paoa, i a ngapuhi, noku era iwi. (Hoki 6:15 1862,p.1)
Koia tenei kupu, kua Kuini te whenua nei. (MM2 2a:2 1862,p.19)
whakakuinitanga queen (bee) (n)
Ki te mea e anga ana whakawaho te rere o nga pi, kei waho te kuini. (Cotton 1849,p.15)
Ki te mea kei roto te kuini, e kore e roa ka huihui atu te katoa ki roto ki te whare. (Cotton 1849,p.15)
Me titiro, me kahore e kitea te kuini. (Cotton 1849,p.12)
Otira, kia ata hanga, kei mate te kuini. (Cotton 1849, p.18)
whakakuinitanga queen's reign (n)
Kia tika te whakahaere i runga i te ture, i runga ra i te whakakuinitanga, me noho au ki reira. (MM2 7:13 1860, p.17)
whakakuinitanga quince (n)
44 puhera ooti, 15 puhera Kuini, 43 hanaraweti riwai. (MM2 5:7 1858,p.7)
kuinitanga (?) (n)
Ko enei hapu e toru nga iwi e pai ana ki te Kuini, ki te Kai-whakawa, kia marama hoki koutou ki a matou whakaaro mo to matou Kuinitanga. (MM2 2a:15 1862,p.15)
kuinitanga n. (queenliness?) (1)
I puta noa mai a te Kuini, kahore i whakaahua ke, pera me nga ritenga nui o tona kuinitanga, no reira ka pohehe ia. (MM2 2:11 1856, p.10)
kuinitia to become the queen's(?) (vi/vt)
Ko taku tohe tenei, aua e whakahokia te ingoa o te Kuini i te whenua nei, ta te mea ko te whenua kua kuinitia, ko nga tangata kua kuinitia. (MM2 7:15 1860,p.16)
Tetahi hoki, whai namatia nga iwi Maori kua kuinitia, kia matau ai nga Pakeha i te haerenga mai ki te hoko i aratou mea. (MM2 7:18 1860,p.18)
Matua-Kuini Queen Mother (n)
Ko te Matua-Kuini, kua peia atu i Matariti. (MM2 1:2 1855,p.18)
Pane Kuini Poohi 'Queen's Head Post' (n)
Tena pea ka kiia nga Pane Kuini Poohi hei utu mo tana tu moni mo te kapa. (Wan.1 2:25 1875,p.303)
whakuinitia to become queen (vt)
Erua te kau tau kua pahemo ake nei ka hemo taua Kingi a Ratama. Muri iho i a ia ka Kuinitia ko tona tuahine. (MM2 2a:9 1862,p.22)
whakuinitia to become subject to the queen (vt)
Ko tenei Kingitanga he take raruraru. He kino tenei ka toia mai nei ki nga iwi Maori. Koia au ka mea ai kia whakuinitia enei iwi erua. (MM2 7:13 1860, p.36)
